Arhitektonska baština Starogradskog polja i okolice

Poljska kućica u Starogradskom polju. U pozadini se vidi crkva sv. Mihovila u Dolu (Foto: Pawel Jaroszewski)
Na sjevernim rubovima
Starogradskog polja nekoliko je malih zaselaka. U njima se stanovalo samo povremeno, sezonski, a vezano uz proljetno
okopavanje vinograda, ljetnu ispašu koza i ovaca ili jesensku berbu grožđa i maslina.
Najveći zaseok je Humac iznad uvale
Basine, a manji su Rašnik i Maslinovik. Kuće, najčešće jednokatnice, građene su
od lomljenog kamena, povezanog vapnenim mortom,
s konobom u prizemlju, a sobama na katu. U stambeni dio ulazi se
vanjskim stubištem preko sulara,
terase, a pod sularom je ulaz u konobu. Okolo su manje prizemnice. U jednoj
je obično krušna peć koju je koristilo nekoliko domaćinstava. Druge su štale za
magarce i koze.
U središnjem dijelu
Polja, gdje je zemlja izuzetno plodna i zato posebno dragocjena, nema velikih kuća. Ovdje susrećemo jedino male
prizemnice, s krovom na jednu ili dvije vode, s cisternom za kišnicu u
neposrednoj blizini kućice. Pokrivene su kamenim pločama, ili crijepom, ako su
građene u 19. stoljeću.
Posebne su poljske
nastambe trimi. Ove, u pravilu kružne
građevine, građene su posebnom tehnikom suhozidne gradnje, nepromijenjenom od
neolitika do početka 20. stoljeća, i stoga ih je gotovo nemoguće datirati. U
jedinstveni nadsvođeni prostor trima ulazi se pognut, kroz vrata koja su jedini
otvor. Korišteni su kao dnevna skloništa od kiše i vjetra.
Na blagim obroncima
južne strane Polja još od ranog srednjeg
vijeka nastanjena su sela Vrbanj i Dol. Sela Svirče, Vrisnik i Pitve
smještena su na rubovima Jelšanskog
polja. U ovim selima ima izuzetnih ruralnih sklopova velikih kuća,
organiziranih oko zajedničkog dvorišta.
Polje na istoku
završava Vrboskom, koju su kao svoju luku izgradili stanovnici Vrbanja u 15.
stoljeću. Duboka uvala ovdje završava potokom kojeg premošćuju dva kamena
mostića, a nad mjestom dominira crkva-tvrđava sv. Marije iz kraja 16. stoljeća,
jedinstvena građevina u Dalmaciji.
Na zapadu je Stari
Grad - antički Faros, ishodište Polja. I povijesna jezgra Staroga Grada
zaštićeni je UNESCO-v spomenik kulture. Građevine od kasne antike (crkva Sv.
Ivana) do kraja 19. stoljeća skladno su oblikovale urbanu cjelinu.
Najizrazitiji je arhitektonski spomenik Tvrdalj - jedinstveni kompleks,
zamišljen od njegova graditelja - pjesnika Petra Hektorovića (1487. - 1572.)
kao zbiljski svijet u malom, s ribnjakom, golubinjakom i perivojem u jezgri.

Crkva tvrđava sv. Marije u Vrboskoj (ljevo) i Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu (Foto: Pawel Jaroszewski)
Pogledajte više fotografija arhitektonske baštine Starogradskog polja: Trimi, Teze, Kućice.