Etnografija Starogradskog polja
Pučka procesija Za križem u Vrisniku,
fotografija iz 1956 godine i Pučka procesija Za križem danas
Život ljudi uz Polje,
njihov godišnji kalendar, oduvijek je vezan uz ritmove obrade zemlje i životne
cikluse najvažnijih poljoprivrednih kultura u Polju - vinove loze i masline.
Najstariji zapis koji
određuje vrijeme poljskih radova nalazi se u Hvarskom statutu iz 1331. godine.
Navodi se da lozu treba prvi put okopati
u veljači, a drugi put u svibnju.
I danas vrijede ista
pravila. Nakon siječanjskog mirovanja, s prvim toplim danima veljače počinje
proljetni ciklus obrade zemlje. Ovaj najnaporniji dio godine završava u
mjesecu lipnju. Kroz dva ljetna mjeseca
glavna je briga sačuvati lozu od bolesti.
U rujnu je berba grožđa, a listopad je mjesec prerade mošta u vino. U
studenom se beru masline. Tek su prosinac i siječanj mjeseci predaha.
Najveće
svečanosti određuje crkveni kalendar. U
vrijeme oko Uskrsa, dojmljiva je pučka procesija Za križem, u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak,
nepromijenjena u svom osnovnom obliku od srednjeg vijeka. Iz sela oko Polja
polaze povorke ljudi, s križonošom na čelu, sa svijećama u rukama, obilazeći
crkve u susjednim mjestima, krećući se u smjeru
kazaljki na satu, pazeći da se dvije procesije ne sretnu.
U danima
oko Božića sačuvan je običaj kolendanja
- skupine djece, ali i odraslih,
pjevaju pred kućama prijatelja ili susjeda starinske napjeve s dobrim željama
za godinu koja dolazi.
U posebnim prilikama
spremaju se i posebna jela. Jedinstven
po načinu pripreme, po izgledu i okusu je
- starogrojski paprenjok, registriran kao nematerijalno kulturno
dobro. Ovaj tradicionalni kolač
spravlja se od meda, brašna, maslinovog ulja, prošeka i raznih začina. Prvi
spomen o paprenjoku nalazimo u djelu Petra Hektorovića
„Ribanje i ribarsko prigovaranje" iz 1556. godine.

Paprenjok, tradicionalni starogradski kolač
Pogledajte više fotografija etnografije Starogradskog polja - ovdje.