home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  OKUSI STAROGRADSKOG POLJA  >  
Okusi Starogradskog polja

Grad Stari Grad objavio je letak Okusi Starogradskog polja na hrvatskom i engleskom jeziku, kako bi promovirao poljoprivredne proizvode tog lokaliteta koji je u 2008. godini upisan na UNESCO Listu svjetske baštine.

Letak - Okusi Starogradskog polja
Xωpa Φapoυ
Ager Pharensis
Campus Sancti Stephani
Starogradsko polje

 

 

Okusi Starogradskog polja
Veliko polje u sredini otoka mijenjalo je svoje ime kako su se mijenjali i njegovi gospodari:
grčki Xωpa Φapoυ, rimski Ager Pharensis, srednjovjekovni Campus Sancti Stephani (Polje sv. Stjepana), danas Starogradsko polje. Ovaj kulturni krajolik koji je omogućavao život ljudima, oblikovan je tisućljećima.

 

STARI GRAD (POVIJESNA JEZGRA)
I STAROGRADSKO POLJE UVRŠTENI SU 08.07.2008. NA UNESCO-v POPIS
SVJETSKE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE
(7. LOKACIJA U HRVATSKOJ)

 



Letak - Okusi Starogradskog polja

Lavanda
Mirisni poluloptasti grmovi, koji u lipnju i srpnju cvatu ljubičastim klasovima, žanju se u cik zore. Potrebna je velika vreća puna osušenih cvjetova da bi se destilacijom dobila litra eteričnog ulja. Kada su propali vinogradi, otočani su dvadesetih godina 20. st. počeli uzgajati na napuštenim terasama ovu biljku, kojoj je potrebno samo snažno hvarsko sunce.
Sedamdesetih godina 20. st. lavanda je bila simbol otoka, a onda je, zbog učestalih požara i nedovoljne potražnje za lavandinim uljem, na otoku smanjena površina pod lavandom.
Hvarski med od lavande, ružmarina, vrijeska i drugog aromatičnog bilja izuzetno je mirisan i ljekovit. Ostaci antičkih terakotnih košnica svjedoče o dugoj tradiciji pčelarstva na ovom području.
Starogrojski paprenjok autentični je proizvod ovog polja, mješavina meda, prošeka, maslinovog ulja i šafrana zasigurno će ostaviti nezaboravne uspomene. Tradicijska slastica, Starogrojski paprenjok, zaštićen je Rješenjem Ministarstva kulture kao nematerijalno kulturno dobro od 12. svibnja 2008. godine.

 

Ružmarin
Zeleni razgranati grmovi u proljeće cvjetaju, a obronci i brežuljci poprimaju modrikastu boju od brojnih cvjetova. U 19. st. proizvodilo se ulje od ružmarina. Poslije je lavanda preuzela primat, a danas je i jednog i drugog sve manje.


Letak - Okusi Starogradskog polja
Vinova loza
Vinova loza se obrađuje u dolinama mehanizacijom dok se na obroncima i malim parcelama obrađuje isključivo ručno, posebnom motikom - trozubom. Loza malo rađa, ali je svako zrno slatko i zdravo. Grozdovi "plavca malog", autohtone dalmatinske sorte, ovdje daju najbolja crna vina Dalmacije.
U vinogradima koji se nalaze gotovo svugdje na otoku, jer Hvar je izrazito vinogradarski otok, dvije su bijele sorte autohtone hvarske: "bogdanuša", bujne vegetacije, koja daje mirisna, blago kiselkasta, žuta vina i "prč", slabije rodna, ali izrazito slatka, muškatna sorta.
Treća je autohtona hvarska sorta, danas već rijetka na otoku, crna "drnekuša", nekad posebno cijenjena za proizvodnju crnog desertnog vina - prošeka. 

Letak - Okusi Starogradskog polja
Maslina
Maslina, barem divljih, bilo je na otoku i prije dolaska Grka, ali pojava grčke civilizacije u 4. st. prije Krista, neodvojive od kulture maslinova ulja, sigurno je značila početak kultiviranih nasada ovog dugovječnog stabla, skromnih potreba za tlom i njegom. Plod masline koristio se, osim za jelo (svježe i usoljene), za dobijanje ulja, a ulje za pravljenje sapuna, u proizvodnji mirisa, u medicinske svrhe i kao gorivo za rasvjetu (svjetiljke uljanice). Tako je bilo oduvijek i ostalo je, osim za rasvjetu, do danas.
Način prerade maslina je tisućljećima isti: zreli plodovi se najprije melju, a onda se iz tijesta od zdrobljenih maslina, pod pritiskom i uz pomoć vode kojom se tijesto polijeva, cijedi ulje.
Najstariji tijesak za preradu maslina pronađen je u ruševinama gospodarske zgrade iz 3. st. u blizini sela Vrbanj, a na brijegu Maslinoviku (čije ime dolazi od maslina!) usred Starogradskog polja, sačuvan je još jedan iz antičkih vremena, uklesan u živac-kamen. Jednostavni mlinovi iz kasnijih vremena mogu se vidjeti u svim otočkim selima: to su kamena korita u kojima se masline melju uz pomoć teškog kamenog kola. 

Letak - Okusi Starogradskog polja

Arhitektura
Osnovnu arhitekturu zadali su mu prije 24 stoljeća grčki kolonisti: podijeljeno je na pravokutne parcele 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m), omeđene suhozidinama, a poljem su prošli glavni putovi koji ga pravilno uzduž i poprijeko presijecaju. Danas je poznata točka u Polju na raskrižju putova, iz koje je grčki mjernik započeo ovaj graditeljski pothvat. Nalazi se u blizini jedine bare u polju - Dračevice. U polju je pronađeno još na desetke villa rustica.
Za dugog Rimskog mira polje je bilo uređeni sustav veleposjeda s brojnim bogatim gospodarsko-ladanjskim imanjima. I u srednjem vijeku održava se kao obrađena zemlja. Hvarski statut 1331. godine navodi stare putove (via antiqua) kroz Polje sv. Stjepana.
To su antičke ceste koje su se održale zbog neprekinute obrade zemlje. Od srednjeg vijeka traje usitnjavanje posjeda i sve današnje manje međe unutar velikih antičkih parcela otisci su proteklih stoljeća.
Starogradsko polje oduvijek je zasađeno vinovom lozom, a u antici i srednjem vijeku još i žitom. Na rubovima parcela i u škrtijim predjelima rasla je smokva. Bajami su bili bliže naseljima, gotovo u vrtovima. Maslinici su se, kao i danas, penjali uz niske obronke Polja. Među maslinama rasli su rogači. Još više, donedavno su bili terasasti nasadi lavande. Danas ih osvaja alepski bor, koji se polako spušta do rubova samih naselja.

Zelena linija označava područje zeštićeno UNESCO-om.

Crno-bijele fotografije: Aheološki lokalitet - ostaci gradskih bedema i ranokršćanske crkve


Letak - Okusi Starogradskog polja

Okusi Starogradskog polja

 

Nakladnik: Grad Stari Grad © • Foto: Grad Stari Grad, Muzej Staroga Grada, Francesca Radcliffe, Pawel Jaroszewski, Marko Vodanović
Tekst: Aldo Čavić, Vilma Stojković • Letak je izdan uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja • Dizajn: Figuro (Harašić/Filipan) 2009.

 

GRAD STARI GRAD
NOVO RIVA 3
HR-21460 STARI GRAD
www.stari-grad.hr

 

 

Trimi - poljska skloništa građena tehnikom suhozida, od antike do danas grade se na isti način, najčešći su oni kružnog oblika 

Vijest o objavi letka možete pročitati - ovdje.


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala