home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE  >  
Zaštićeno područje i lista svjetske baštine

Logotip Svjetske baštineStarogradsko polje – arheološka zona
Parcelacija Starogradskog polja predstavlja jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju. Unatoč burnim povijesnim događanjima tijekom stoljeća, te višestrukim kasnijim podjelama zemljišta unutar polja, njegova osnovna struktura zadana grčkom parcelizacijom prije 2400 godina ostala je gotovo netaknuta.

Grčka hora se dobro sačuvala u kamenim suhozidima koji označavaju međe čestica. Sve kasnije podjele zemlje (rimske, srednjovjekovne, novovjekovne) uvijek su se odvijale unutar osnovnih grčkih čestica, a fizički su se obilježavale uvijek na isti način – podizanjem većih ili manjih kamenih zidova građenih u suhozidnoj tehnici.

Obzirom da je Starogradsko polje kroz cijelu svoju povijest, pa i danas, zadržalo svoj agrarni karakter, u njemu su nataloženi slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su jedno vrijeme bile u njegovom posjedu te Polje krije gotovo 120 arheoloških lokaliteta (od prethistorije pa do srednjeg vijeka).

Stoga je značaj Starogradskog polja kao arheološkog područja prepoznat još 1993. godine kada je zaštićeno kao arheološka zona.

Starogradsko polje – zaštićen krajolik
Starogradsko polje je najveće i najplodnije polje na jadranskim otocima. I danas je, kao i kroz cijelu svoju povijest, zadržala poljoprivrednu namjenu, bez većih suvremenih gradnji koje bi ugrozile izvornu sliku. Čak su i poljoprivredne kulture - maslina i vinova loza stalne. Počevši od najstarijih vremena okolno stanovništvo i svoja je vjerovanja vezalo za to plodno polje. Od arheološki potvrđenih antičkih (grčkih i rimskih) kultova, osim onoga vrhovnom bogu Zeusu-Jupiteru, naročito su značajni kultovi božanstava plodnosti. U prvom redu tu su Dioniz i Perzefona koji su direktno vezani za rodnost zemlje, a u natpisima se često spominje i Afrodita. Polje je u srednjem vijeku pod zaštitom patrona hvarske biskupije, sv. Stjepana, čije ime i nosi (...campus sancti Stephani...). Tada se u samom polju i njegovoj okolici grade brojne manje crkve i kapelice, a to je vrijeme nastanka i razvitka velikih procesija vezanih za misterij Velikog Petka i Kristova uskrsnuća koje su se u naseljima oko polja zadržale sve do danas.

Jasnoću najstarije grčke parcelizacije polja u prostoru dugujemo rukama težaka koji su od najstarijih vremena sve parcele ograđivali brojnim kamenim suhozidima različitih dimenzija. Neki su tek obična ograda između dva posjeda dok su drugi ( u pravilu oni podignuti na grčkim «geodetskim» pravcima) izrazito široki, te su služili i kao putevi. Osim njih tu su i kružne poljske kućice, tzv. trimi (kažuni, bunje) - manje suhozidne građevine koje su služile za čuvanje alata i kao zaklon pred nevremenom. Iako je zemlja plodna, sredozemna je klima sa svojim umjerenim padalinama uzrok čestoj nestašici vode te su u cijelom polju sačuvane brojne veće i manje gustirne (rezervoari) za sakupljanje i čuvanje kišnice.

Spomenički značaj Starogradskog polja nije u pukom zbroju grčke parcelizacije, svih villa rustica, te kasnoantičkih i starohrvatskih crkvica u njemu, nego u totalu njegova prostora koji predstavlja živi kulturno – povijesni i prirodni rezervat koji se nije bitno promijenio od antike do danas te do kraja povijesti može ostati u istoj funkciji i istom obliku. Starogradsko polje je najvažnija činjenica u prirodnom i povijesno – društvenom inventaru otoka Hvara te je stoga kao kulturni krajolik upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.  

Zaštita Starogradskog polja
Prema Ustavu Republike Hrvatske očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna je od najvećih vrednota Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Stoga more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životnjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a način njihove uporabe određeni su zakonom.

Tako je i način ponašanja u prostoru, kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru, određen zakonima. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara uređuje se Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99., 151/03., 157/03), a prostorno uređenje i gradnja uređuju se Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Upravo temeljem tih zakona štiti se i područje Starogradskog polja kao jedinstvenog kulturnog krajolika koji uz polje obuhvaća i antički Pharos (Stari Grad). Mjere zaštite tog jedinstvenog arheološkog i etnološkog područja sastavni su dio Rješenja kojim je područje upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te su ugrađene u prostorne planove Grada Starog Grada i općine Jelsa. Baziraju se na zaštiti i očuvanju arheološke baštine, zadržavanju i poticanju primarne agrarne funkcije područja uz poticanje obnove zapuštenih poljoprivrednih površina sadnjom tradicijskih poljoprivrednih kultura i sorti, te na iskorištavanju turističkog potencijala Starogradskog polja prezentacijom arheoloških i etnoloških lokaliteta uz:

  • zadržavanje postojeće parcelacije koja se u prostoru prepoznaje u suhozidnim međama - kako one nastale na grčkim pravcima, tako i one nastale u kasnijim vremenskim periodima.
  • zadržavanje puteva u njihovim postojećim pravcima i njihovom postojećem profilu uz prilagođavanje suvremenim potrebama izvedbom gornjeg stroja na tradicionalan način (makadam, kamene kocke, zemljani sloj) uz zabranu upotrebe asfalta i betona
  • poticanje obnove postojećih gospodarskih sklopova u polju na tradicijski način, uz strogo očuvanje postojećih gabarita, ali uz moguću promjenu namjene u funkciji turističke ponude
  • plansku provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja, konzervaciju i prezentaciju pojedinačnih lokaliteta i nalaza
  • strogo kontroliranu novu izgradnju u polju kojom se mogućuje isključivo gradnja manjih poljskih kućica     tlocrtne veličine do 15 m2 uz prethodno arheološko sondiranje. Sva nova izgradnja treba se planirati na načelima tipološke rekonstrukcije što podrazumijeva izgradnju koja je organizacijom prostora, gabaritima, mikrolokacijom, komunikacijom s javnim površinama – putevima i oblikovanjem usklađena s okolišem.  Bez obzira na veličinu građevine potrebno je provesti postupak izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, a za svaku gradnju potrebna je prethodna suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.


UNESCO-va Lista svjetske baštine  
UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation) je specijalizirana agencija UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture osnovana 1945. godine. Čine je 163 države članice i 6 pridruženih. Važan dio rada UNESCO-a se odnosi na izradu međunarodnih pravnih instrumenata – konvencija, deklaracija i preporuka. Među njima je i Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage) donešena 1972. godine u Parizu kojom je ustanovljena Lista svjetske baštine (World Heritage List). Republika Hrvatska je potpisnik Konvencije od 1992. godine. Na Listu svjetske baštine upisuju se kulturne i prirodne znamenitosti čiji značaj prelazi nacionalne okvire, odnosno predstavlja vrijednost za cjelokupno čovječanstvo. Upis na Listu svjetske baštine simbolizira svijest država i naroda o svjetskom značaju kulturnih i prirodnih dobara upisanih na Listu kao i svijest o važnosti njihovog očuvanja za buduće generacije. Do danas je na Listi svjetske baštine 878 lokaliteta među kojima je sedam iz Hrvatske, a Starogradsko polje je upisano na Listu svjetske baštine 2008. godine. Izuzetna univerzalna vrijednost Starogradskog polja prepoznata je u slijedećem:

  • Sistem podjele zemljišta Starogradskog polja na parcele, koji datira iz 4.st. pr.Kr., svjedoči o širenju grčkog geometrijskog modela podjele pljoprivrednog zemljišta u mediteranskom krugu. (Kriterij ii)
  • Starogradsko polje je u kontinuiranoj upotrebi kao poljoprivredno područje i zasađeno je istim kulturama već 2400 godina što svjedoči o kontinuitetu i trajnosti funkcije kroz stoljeća. (Kriterij iii) 
  • Poljoprivredno područje Starog Grad primjer je vrlo starog tradicijskog krajolika koji je danas ugrožen modernim ekonomskim razvojem, posebno zbog depopulacije sela i napuštanja tradicijskog načina obrade zemljišta. (Kriterij v)

(The land parcel system, dating from the 4th century BC, of Stari Grad Plain bears witness to the dissemination of the Greek geometrical model for the dividing up of agricultural land in the Mediterranean world. (Criterion ii)
The agricultural plain of Stari Grad has remained in continuous use, with the same initial crops being produced, for 2400 years. This bears witness to its permanency and sustainability down the centuries. (Criterion iii)
The agricultural plain of Stari Grad and its environment are an example of very ancient traditional human settlement, which is today under threat from modern economic development, particularly from rural depopulation and the abandonment of traditional farming practices. (Criterion v))


Javna ustanova za upravljanje Starogradskim poljem
Upis na Listu svjetske baštine nije samo pitanje prestiža. Upisom na Listu obavezali smo se očuvati za buduće generacije krajolik koji smo naslijedili i koji ima univerzalnu vrijednost. Pod pritiscima ekonomskog napretka i promijenjenih okolnosti privređivanja to je izuzetno teško. Upravo zbog toga je nedavno i osnovana Javna ustanova za upravljanje Starogradskim poljem čiji je primarni zadatak pomiriti različite interese (poljoprivrednika, vlasnika zemljišta, poduzetnika, arheologa, konzervatora, prostornih planera i lokalne zajednice) i usmjeriti ih zajedničkom cilju – revitalizaciji i održivom razvoju Starogradskog polja.

Uz obilježavanje pješačkih i biciklističkih staza i pojedinačnih arheoloških lokaliteta koje su već inicirale udruge i lokalna zajednica, jedan od prvih zadataka novoosnovane ustanove trebao bi biti da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokrene izrada plan posebne namjene za Starogradsko polje koji bi postao temeljni dokument. Tu svakako treba razraditi projekt opskrbe poljoprivrednih parcela vodom – čišćenjem i osposobljavanjem postojećih tradicijskih spremnika (gustirni) i planskim razvojem vodovodne mreže. Oživljavanje poljoprivredne proizvodnje i upotreba suvremenog načina obrade zemlje strojevima rezultira i potrebom modernizacije (proširenja) puteva čime bi se degradirao zaštićen krajolik. Postoje različita rješenja koja respektiraju zaštićen krajolik, a istovremeno omogućavaju razvoj poljoprivredne djelatnosti.

Učeći na iskustvima drugih, povezivanjem sa stručnjacima koji se bave zaštitom krajolika (u Italiji, na Mallorci), osmišljavanjem projekata od zajedničkog interesa i iznalaženjem sredstava za njihovu realizaciju djelatnici Javne ustanove za upravljanje Starogradskim poljem mogu (i moraju) pomoći lokalnom stanovništvu u njihovom suživotu sa svjetskom kulturnom baštinom.

Sanja Buble, arhitekt Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu 


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala