home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE
HORA, A NE AGER
FAROS - HVAR - STARI GRAD
GDJE JE FAROS?
OTOK PAROS
PRIRODOSLOVNE KARAKTERISTIKE OTOKA HVARA
ISTRAŽIVANJA
>Ranija arheološka istraživanja Starogradskog polja
>Istraživanje grada Farosa
>Zaštitna istraživanja u Strogradskom polju 1984-1985
>Faros i njegov teritorij 1982-1986
>Projekt Hvar – arheologija mediteranskog predjela 1987-1989
>Adriatic Islands Project 1993-1997
>Chora Pharou projekt 1995-2007
>Projekt B.A.R.C.A. nell' Adrias Kolpos 2008
>Iskopavanja grčke kule na Maslinoviku
PRETHISTORIJA
GRADINE I GOMILE OKO STAROGRADSKOG POLJA
GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA
RIMLJANI NASELJAVAJU FAROS I NJEGOVU HORU
KRAJ ANTIKE I POČETAK SREDNJEG VIJEKA
MUZEJI I ZBIRKE SPOMENIKA FAROSA
ARHITEKTONSKA BAŠTINA POLJA I OKOLICE
ETNOGRAFIJA STAROGRADSKOG POLJA
OKUSI STAROGRADSKOG POLJA
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  ISTRAŽIVANJA  >  Ranija arheološka istraživanja Starogradskog polja  >  
Ranija arheološka istraživanja Starogradskog polja

Prvi koji je upozorio na arheološke ostatke u Starogradskom polju bio je Vinko Pribojević. U poznatom govoru o porijeklu i zgodama Slavena kojeg je 1525. održao u crkvi Sv. Marka u Hvaru, spominje se i Starogradsko polje.  Među ostalim on navodi:  Već same ruševine pokazuju njihov negdašnji sjaj, jer se tu još i danas vide ostaci mnogih velikih zgrada, zatim okrnjeni i nagrizeni kipovi heroja od parskog mramora i kameni podovi s likovima različitih životinja i zviježđa. To mogu biti ostaci samo nekog bogatog grada. I po sredini tog polja vide se ruševine prostranih zgrada sravnjenih sa zemljom".

Nakon stanke od skoro četiri stoljeća, tek će 1859. godine Šime Ljubić upozoriti da je Starogradsko polje ustvari ager colonicus rimske Farije. Tada se u stručnoj javnosti tek počelo s proučavanjem  brojnih ostataka parcelacija zemljišta iz rimskog doba, pa stoga možemo držati da je Ljubić bio pionir takvih istraživanja u Hrvatskoj. No proći će skoro sto godina da bi se tek 1957. pojavila znamenita knjiga Johna Bradforda koji, ne poznavajući Ljubićevo otkriće, utvrđuje da su antičke parcele u hvarskom ageru neobično male u odnosu na rimski standard! Zabilježio je: ovdje (je) sačuvan jedan od najboljih sistema parcelizacije koji je dosad viđen.... Polje ima bogatu zemlju, osobito produktivna za lozu, masline i razna voća. Studije s drugih susjednih otoka potvrđuju da je ono najbolje od svih i nema sumnje da je da je po svojoj plodnosti bilo poznato i prije nego što je postavljen rimski sistem parcela.... Parcele su sačuvane zahvaljujući suhozidinama te, iako se na nekim mjestima osnovne linije gube, ipak kontinuirana obrada polja održala ih je u veoma dobrom stanju. Osnovne linije orijentirane su sjever-sjeveroistok jug-jugoistok. Neophodan je detaljan terenski pregled kako bi se bolje pratilo ovo otkriće. Status ovog sistema i njegovih rimskih vlasnika predstavljaju značajan historijski problem.

Značajan korak naprijed učinio je Niko Duboković Nadalini (također Hvaranin) kada je 1969. objavio proširenu verziju svog članka iz 1959. godine, priloživši kartu s osnovni linijama parcelacije (kartu možete vidjeti u poglavlju "Rimljani naseljavaju Faros"). U tom radu vidljivo je da je on prvi koji se pozabavio pitanjem naseljenosti hvarskog agera, upozoravajući na ostatke preko desetak antičkih gospodarskih imanja. Upozorio je i na nekoliko grobova iz grčkog i rimskog perioda, te na grčki nadgrobni natpis otkriven na Kupinoviku, itd.

Pored spomenutih, proučavanjem ostataka parcelacije u Starogradskom polju bavili su se poznati stručnjaci kao što su Raymond Chevallier,  Mate Suić, Oswald A.W. Dilke, Giulio Schmiedt, Marin Zaninović (također Hvaranin) i  John J. Wilkes. Iako se nisu detaljnije bavili problemom parcela Starogradskog polja, svi su oni uočili da hvarski ager ima neke elemente koji se ne uklapaju u standardni sistem rimskih centuria, no nisu uspjeli ponuditi zadovoljavajuće rješenje.  U nekoliko radova objavljenih 1979., 1982. i 1983. Marin Zaninović je iznio mišljenje da se u Starogradskom polju nalaze ostaci parcelacije zemljišta iz grčkog doba, no osim toga Zaninović ne donosi nikakve čvrste dokaze da je parcelacija doista grčka.


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala