Istraživanje grada Farosa
Razni domaći i inozemni istraživači još od renesanse spominju
Faros, njegove zidine, arheološke nalaze, novac ovoga grada, proučavali su i slučajno otkrivene grčke natpise na kamenu, no,
začudo,
prva arheološka iskopavanja obavit će
se tek krajem 60-tih godina prošlog stoljeća. Do tada, a i kasnije,
vodit će se učestale
rasprave o veličini
i izgledu grada, što do dan-danas nije na zadovoljavajući način riješeno, prvenstveno iz
razloga nedovoljnih iskopavanja i mjerenja pomoću georadara i drugih
arheoloških metoda koja nisu vezana uz iskopavanja.
Najveća
arheološka iskopavanja obavljena su istočno od crkve sv. Ivana. Ta
istraživanja vodila je Jasna Jeličić - Radonić. Započeta su sredinom 80-tih
godina prošlog stoljeća,
no još uvijek nisu završena. Tom prilikom otkriveni su ostaci bedema Farosa, kuća iz grčkog razdoblja, dijelovi
ulica, bunar, te iznimno velika količina
pokretnih arheoloških nalaza. S nestrpljenjem se očekuje stručna objava tih nalaza koji
su dijelom iznijeti u katalogu izložbe „Faros - antički Stari Grad" objavljenim
1995. godine u Zagrebu.
Ljeta 1992. i 1993. godine suradnici međunarodne ekipe "Hvar -
arheologija mediteranskog predjela" obavili su intenzivni površinski
terenski pregled prostora Starog Grada. Rezultat je bio fascinirajući! Utvrđeno je da se pokretni
arheološki nalazi (uglavnom keramički)
prostiru na gotovo duplo većem prostoru nego su to rimski nalazi. Pokazalo
se da grčki
nalazi obuhvaćaju
prostor od oko 10 hektara površine, što je veća
površina od dosadašnjih prijedloga veličine grada Farosa!
Tijekom 1993. i 1996. ista ekipa obavila je sondažna iskopavanja
unutar prostora grčkog
grada kakvog ga je zamislio Niko Duboković Nadalini.
Ta su istraživanja pokazala da poznati vidljivi ostaci sjevernog bedema
Farosa u kući
Tadić
Gramotorov nisu bedemi grčkog
Farosa već da
su to ostaci kasnoantičke
utvrde koja je građena
od blokova grčkog
Farosa! Sonde iskopane po sredini pretpostavljenog Farosa pokazale su, začuđujuće, da na tim mjestima nije
bilo ništa građeno,
mada je to samo oko 50 metara zapadno od monumentalnih ostataka otkrivenih kod
crkve sv. Ivana! Očigledno
je da su neophodna nova istraživanja, ako želimo riješiti zagonetku koliki je
bio Faros.