Razni domaći i inozemni istraživači još od renesanse spominju Faros, njegove zidine, arheološke nalaze, novac ovoga grada, proučavali su i slučajno otkrivene grčke natpise na kamenu, no, začudo, prva arheološka iskopavanja obavit će se tek krajem 60-tih godina prošlog stoljeća. Do tada, a i kasnije, vodit će se učestale rasprave o veličini i izgledu grada, što do dan-danas nije na zadovoljavajući način riješeno, prvenstveno iz razloga nedovoljnih iskopavanja i mjerenja pomoću georadara i drugih arheoloških metoda koja nisu vezana uz iskopavanja.

Najveća arheološka iskopavanja  obavljena su istočno od crkve sv. Ivana. Ta istraživanja vodila je Jasna Jeličić - Radonić. Započeta su sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća, no još uvijek nisu završena. Tom prilikom otkriveni su ostaci bedema Farosa, kuća iz grčkog razdoblja, dijelovi ulica, bunar, te iznimno velika količina pokretnih arheoloških nalaza. S nestrpljenjem se očekuje stručna objava tih nalaza koji su dijelom iznijeti u katalogu izložbe „Faros - antički Stari Grad" objavljenim 1995. godine u Zagrebu.

Ljeta 1992. i 1993. godine  suradnici međunarodne ekipe "Hvar - arheologija mediteranskog predjela" obavili su intenzivni površinski terenski pregled prostora Starog Grada. Rezultat je bio fascinirajući! Utvrđeno je da se pokretni arheološki nalazi (uglavnom keramički) prostiru na gotovo duplo većem  prostoru nego su to rimski nalazi. Pokazalo se da grčki nalazi obuhvaćaju prostor od oko 10 hektara  površine, što je  veća površina od dosadašnjih prijedloga veličine grada Farosa!

Tijekom 1993. i 1996.  ista ekipa obavila je sondažna iskopavanja unutar prostora grčkog grada kakvog ga je zamislio Niko Duboković Nadalini.  Ta su istraživanja pokazala da poznati vidljivi ostaci sjevernog bedema Farosa u kući Tadić Gramotorov nisu bedemi grčkog Farosa već da su to ostaci kasnoantičke utvrde koja je građena od blokova grčkog Farosa! Sonde iskopane po sredini pretpostavljenog Farosa pokazale su, začuđujuće, da na tim mjestima nije bilo ništa građeno, mada je to samo oko 50 metara zapadno od monumentalnih ostataka otkrivenih kod crkve sv. Ivana! Očigledno je da su neophodna nova istraživanja, ako želimo riješiti zagonetku koliki je bio Faros.