Faros i njegov teritorij 1982-1986
Posložile su se neke sretne okolnosti i susreti
koji su omogućili nekolicini nas da samoinicijativno, u zimskim mjesecima,
krenemo obilaziti Starogradsko polje. Prije toga smo pročitali sve do čega smo
mogli doći o polju, i tako smo krenuli, ne znajući da će se dogoditi gotovo
nevjerojatna otkrića, otkrića koja su pomogla da se polje uvrsti u listu
zaštićenog područja pod okriljem UNESCOa.
Tako smo u 1982. godini sistematski pregledali 4
modularne jedinice (strige) od po 900 x 180 m
uz cestu Stari Grad - Vrboska, te smo
obišli nalazišta koja spominju don Frane
Bulić,
Šime Ljubić, Niko
Duboković
Nadalini i Marin Zaninović.
Izvršena je preliminarna modularna i mjerna
analiza parcelacije zemljišta, na temelju čega smo predložili veličinu osnovne parcele od 5x1
grčki stadij odnosno oko 900 x 180 m.Sa sigurnošću smo mogli utvrditi da
upotrebljena jedinica mjerenja (stopa) nije ni rimski pes, ni atički pous već mjera od nešto preko 0,3 m,
možda lokalna, za koju tada još nismo uspjeli dobiti uvjerljivu analogiju.
U 1983. izvršili smo trodnevna rekognosciranja
prostora na južnoj strani antičkog
Farosa, kojom prilikom smo, pored ostalog keramičkom materijala, otkrili i
znatnu količinu
nedovršenih ili loše ispečenih
ulomaka antičke
keramike, što je očito
upućivalo
na ostatke keramičarske
proizvodnje na ovom prostoru! Nastavili smo s obilaskom okolnih brda i padina,
gdje smo otkrili nova prethistorijska i antička nalazišta.
Svi ovi rezultati bili su više nego ohrabrujući, što je dalo poticaja da
se pregled terena nastavi. Skromna vlastita sredstva i izgradnja nove ceste i
novog vodovoda kroz polje poremetili su zamišljeni ritam rada. U 1984. i 1985.
pješačili
smo i pregledavali teren, provjeravajući prije svega suhozidine i krčevine na
kojima se odlažu i veći komadi arheološkog materijala s obližnjih nalazišta, te
razne izvještaje koje su nam davali mještani, čime je broj poznatih nalazišta u
polju znatno povećan. Obavili smo i zaštitna iskopavanja na trasama nove ceste
i vodovoda, te na položaju Mirak gdje se također nalaze impresivni ostaci
rimske arhitekture.
Zimi 1986. bilo je prvi put moguće sastaviti veći istraživački tim i koristiti novi
metod terenskog pregleda Starogradskog polja. Tada, na inicijativu B. Slapšaka,
cijelo polje podijeljeno je u 390 kvadrata od po 180 x 180 m
(1 x 1 stadij), koji leže na smjeru ostataka antičkih parcela. Potom smo
odredili slučajni uzorak od 20%, odnosno 78 kvadrata, koje smo potom
sistematski pregledali. Takvim načinom
obilaska otkriveno je 23 nalazišta tipa villa rustica, od kojih su neke bile
poznate već iz pregleda u periodu od 1982.-1985. Ukupan broj nalazišta, manjih
koncentracija keramike ili pak pojedinačnih ulomaka, dosegao je broj od 207, od čega ih je 185 nađeno na ogradnim
suhozidinama, odnosno krčevinama.
U okviru kampanje 1986, Zoran Stančič je
napravio i analizu mjernog sustava parcelacije u Starogradskom polju na osnovu
karte 1:5000, i došao do uvjerljivog zaključka da je osnovna mjera koju su Grci
pri tom upotrijebili stopa od 0,302 m, već ranije poznata
iz proučavanja prerada stadiona na Peloponezu (Istmija, Epidaur) u 4. st.
pr. Krista.
Ovi rezultati bili su dovoljni da privuku
istraživače
iz inozemstva, s kojima smo postigli zavidne rezultate u periodu od 1987. do
1989. godine.