home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE
HORA, A NE AGER
FAROS - HVAR - STARI GRAD
GDJE JE FAROS?
OTOK PAROS
PRIRODOSLOVNE KARAKTERISTIKE OTOKA HVARA
ISTRAŽIVANJA
>Ranija arheološka istraživanja Starogradskog polja
>Istraživanje grada Farosa
>Zaštitna istraživanja u Strogradskom polju 1984-1985
>Faros i njegov teritorij 1982-1986
>Projekt Hvar – arheologija mediteranskog predjela 1987-1989
>Adriatic Islands Project 1993-1997
>Chora Pharou projekt 1995-2007
>Projekt B.A.R.C.A. nell' Adrias Kolpos 2008
>Iskopavanja grčke kule na Maslinoviku
PRETHISTORIJA
GRADINE I GOMILE OKO STAROGRADSKOG POLJA
GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA
RIMLJANI NASELJAVAJU FAROS I NJEGOVU HORU
KRAJ ANTIKE I POČETAK SREDNJEG VIJEKA
MUZEJI I ZBIRKE SPOMENIKA FAROSA
ARHITEKTONSKA BAŠTINA POLJA I OKOLICE
ETNOGRAFIJA STAROGRADSKOG POLJA
OKUSI STAROGRADSKOG POLJA
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  ISTRAŽIVANJA  >  Projekt Hvar – arheologija mediteranskog predjela 1987-1989  >  
Projekt Hvar – arheologija mediteranskog predjela 1987-1989
Logotip za Projekt Hvar - arheologija mediteranskog predjela, 1987-1989
Logotip za Projekt Hvar - arheologija mediteranskog predjela, 1987-1989

Projekt predstavlja nastavak istraživanja 1982.-1986., s tim što je kao partner nastupilo Sveučilište u Bradfordu (Odjel arheoloških znanosti - John Bintliff), a uključili su se i drugi specijalisti iz Velike Britanije (John Hayes) i Kanade (Tim Kaiser).

Primijenjeni su metodi sustavnog površinskog pretraživanja, kakve je John Bintliff prije toga razvio u Grčkoj (Boeotia Project), pa je istražen znatan dio u središtu polja i niz nalazišta, i to ne samo antičkih, u polju i u zapadnom dijelu otoka, uključujući Forticu u Hvaru i ruševine renesansne vile u Brusju.

Prednost takvog pretraživanja je u mogućnosti kvantifikacije površinskih nalaza u prostoru, prije svega keramike, pa time i sigurnog određivanja nalazišta i njihovih granica. Druga prednost je u tome da se takvim pristupom sakupi dovoljna količina nalaza, koji onda omogućuju sigurno vremensko (kronološko) i funkcionalno određivanje nalazišta. Cilj međutim nije samo traženje i određivanje nalazišta, već razumijevanje predjela i njegova djelovanja i upotrebe u dugom trajanju, pa se sustavno promatra i prirodni okoliš i njegove transformacije u kulturni krajolik, te njegove promjene u raznim razdobljima.

Projekt je trajao tri godine i prekinut je zbog zabrinjavajućeg pogoršanja stanja u tadašnjoj državi. Njegovi rezultati još uvijek nisu u cjelini iscrpljeni, a primijenjena metoda aktualna je i danas, i može se upotrijebiti pri nastavku istraživanja.


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala