home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE
HORA, A NE AGER
FAROS - HVAR - STARI GRAD
GDJE JE FAROS?
OTOK PAROS
PRIRODOSLOVNE KARAKTERISTIKE OTOKA HVARA
ISTRAŽIVANJA
>Ranija arheološka istraživanja Starogradskog polja
>Istraživanje grada Farosa
>Zaštitna istraživanja u Strogradskom polju 1984-1985
>Faros i njegov teritorij 1982-1986
>Projekt Hvar – arheologija mediteranskog predjela 1987-1989
>Adriatic Islands Project 1993-1997
>Chora Pharou projekt 1995-2007
>Projekt B.A.R.C.A. nell' Adrias Kolpos 2008
>Iskopavanja grčke kule na Maslinoviku
PRETHISTORIJA
GRADINE I GOMILE OKO STAROGRADSKOG POLJA
GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA
RIMLJANI NASELJAVAJU FAROS I NJEGOVU HORU
KRAJ ANTIKE I POČETAK SREDNJEG VIJEKA
MUZEJI I ZBIRKE SPOMENIKA FAROSA
ARHITEKTONSKA BAŠTINA POLJA I OKOLICE
ETNOGRAFIJA STAROGRADSKOG POLJA
OKUSI STAROGRADSKOG POLJA
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  ISTRAŽIVANJA  >  Chora Pharou projekt 1995-2007  >  
Chora Pharou projekt 1995-2007

Ekipa Ljubljanskog sveučilišta vratila se na Hvar godine 1995. da bi, zajedno s kolegama iz Arheološkog muzeja u Splitu i u saradnji s Centrom za zaštitu kulturne baštine otka Hvara i Centrom za kulturu Starog Grada, započela sustavni pregled struktura Starogradskog polja.

Sustavni površinski pregled terena
Sustavni površinski pregled terena

Ishodište tih istraživanja je konstatacija da je polje izgrađeni predio, pejzažni arhitekturni kompleks, dakle, gdje grčka podjela zemljišta predstavlja polaznu točku, a agrarna upotreba kroz milenije mehanizam stalnih preobrazbi prirodnog predjela. Građene strukture predjela time postaju predmet proučavanja za sebe, a cilj projekta bio je prikupiti one podatke koji će, uz postojeće dokumente kao što su katastarske karte, zračni snimci i slično, omogućiti analize potrebne za razumijevanje značajki i razvoja tog područja. Projekt je dakle uzeo u razmatranje jedan aspekt programa ranijih istraživanja, koji nije bio u cijelosti izveden, i tražio je sustavnu nadgradnju.

Rezultati na analiziranim uzorcima su pokazali, da postoji pozitivna korelacija između terasiranja, odnosno visine terasa i starosti međa parcela, kako ih možemo odrediti prema njihovom uklapanju u grčki mjerni sustav. Tu se otvaraju ogromne mogućnosti za dalja istraživanja cjeline Starogradskog polja. Precizna mjerenja u polju su sa druge strane pokazala, da mreža parcelacije nije geometrijski sasvim točna, već da je nešto deformirana, pa se na osnovu toga mogao rekonstruirati cijeli postupak koji su Grci primijenili pri izvođenju geodetskih radova.

Nakon tersnkog rada 1995. godine bilo je jasno da su potrebna dodatna terenska istraživanja. No to se zbog pomanjkanja sredstava, na žalost,  više nije dogodilo. Ipak, u razdoblju do 2008. godine puno je učinjeno  kako bi se rezultati prezentirali na raznim međunarodnim skupovima arheologa (na primjer Luxemburg, Taranto, Split) i u raznim znanstvenim publikacijama kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu :  na primjer, u Oxfordu je 2006. godine tiskan doktorat B. Kirigina "Pharos. The Parian Settlement in Dalmatia. A Study of a Greek colony in the Adriatic" koja je  2004. godine bio objavljen na hrvatskom.  Također, dosta smo radili na prijavi Starogradskog polja za upis na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika

 


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala