Purkin kuk
Povrh sela Dol Sv. Marije nalazi se brdo Purkin
(ili Purčin) kuk odakle se pruža izvanredan pogled na Stari Grad i polje, Šoltu
i Brač. Na zapadnom dijelu uskog, izduženog hrpta nalazi se impozantna kamena
gomila duga najmanje 43 m, a visoka oko 5-6 m. Čini je to najvećom prethistorijskom gomilom na
cijelom otoku!

Purkin kuk, vidljiva je gomila i otkopani zid
desno uz nju
Šime Ljubić je ovdje prije 120 godina vršio iskopavanja, a
tragovi njegova ukopa vide se i danas po gomili. Nešto prije toga jedan mu je
težak donio nekoliko kremenih nožića - datirani u novije vrijeme u mlađi
neolitik - koje je iskopao u zemlji, blizu ove gomile, a što je vjerojatno
ponukalo Ljubića da se uputi u istraživanja koja, ne znamo zašto, nisu
dovršena. Sto godina kasnije, ovdje će Marin Zaninović, uz zapadni rub gomile,
vršiti iskopavanja. Tom prigodom otkriveni su ostaci raznih masivnih zidina
koji tvore nekakav kvadrat (s neistraženim istočnim dijelom) približno 25 x 25 m. Zidovi su različite gradnje a njihov raspored
je prilično nejasan, osobito na sjeverozapadnom dijelu. No budući da iskopavanja
nisu nikad dovršena, a ni dovoljno precizno dokumentirana, ne može se zasad
ulaziti u raspravo o čemu se ovdje radi.
Gradnja općenito odudara od pravilno
građenih grčkih kula na Maslinoviku i Toru, a i samih bedema Farosa, iako se na kutnim blokovima svih javlja obrađen
rub, takozvana anatiroza, što je karakteristika grčke vojne arhitekture.
Mišljenje kako je Purkin kuk ono "jako utvrđeno mjesto" ili "utvrda
koja je bila silno nepristupačna" koje spominje Diodor u vezi s bitkom koja
se odigrala između doseljenih Grka i Ilira prve godine nakon doseljenja Parana
(384. pr. Kr.), to jest mjesto gdje su Parani "dopustili barbarima na
otoku da nesmetano ostanu" prebivati, zagovara se već duže vrijeme.
Ali istraživač koji to najviše tvrdi, zagovara uz to i mišljenje kako je utvrdu
na Purkin kuku gradio Demetrije Hvaranin, između 229. i 219. godine pr. Kr., koji
je nikad nije dovršio! To zbunjuje, a zbunjujuća je i činjenica da dosad nije
objavljen pokretni arheološki materijal nađen prigodom iskopavanja. Taj
materijal bi možda mogao nešto reći o vremenu gradnje i o funkciji objekta, kao
što to govori i materijal nađen prilikom iskopavanja grčke kule na Maslinoviku. Moguće je da zidovi tvore dio grčko/ilirske osmatračnice
(nešto slično se zbilo i na Toru), ili pak ostatke kakvog svetišta ili trezora nastalog uz
spomenutu gomilu.
Ipak, Purkin kuk nije utvrda, odnosno ne može
biti ono jako utvrđeno mjesto kojeg spominje Diodor iz jednostavnog
razloga što vidljivi ostaci ne odaju oblik neke veće utvrde (ni približno
onakve kakvo je Gračišće povrh Vrbanja ili pak Lompić na ulazu u Starogradski
zaljev), niti se naziru ostaci nekog naselja. Veličina humka nije neuobičajena
u Dalmaciji. Slična joj je, na primjer, Vela gomila na Visu ili pak Velika
gomila kod Igrana, da spomenem samo neposrednu okolicu. Ako bi u toj gomili i
bili ostaci utvrđenja onda je to utvrđenje jako malo, poput onog na Glavici sa
sjeverne strane Starog Grada. Ako su Lompić i Gračišće sačuvani, onda bi se i
Diodorovo jako utvrđeno mjesto sačuvalo, da je ono na Purkin kuku. Purkin kuk
je preblizu Farosu i teško je zamisliti da bi netko volio imati jako utvrđeno
mjesto blizu svog grada. Gdje je onda to jako utvrđeno mjesto?