Lompić
Željeznom dobu pripada gradina Lompić na samom
ulazu u Starogradski zaljev, koja, iako
već ranije zabilježena, do našeg pregleda 1985. nije bila detaljnije opisana, a
ni pregledana. Smatram da je važna iz više razloga. Radi se o utvrdi uz more na
rtu Lompić, koji leži skoro 6 km zapadno od Starog
Grada, na južnoj obali dubokog Starogradskog zaljeva.

Poluotok Kabal, u pozadini Stari Grad (Foto: Pawel Jaroszewski)
Sa zapadne strane rta nalazi se istoimena uvala, a potom brežuljak Gračišće
(gdje usprkos karakterističnom toponimu nema nikakvih arheoloških ostataka), s
istoimenom uvalom i većim žalom, iznad kojeg je staza koja vodi do sela Brusja,
uz plodnu strmu udolinu u kojoj je nekoć bilo oko 5.000 loza. S istočne strane
rta Lompić nalazi se uvala Balunić, pogodna za pristajanje manjih brodova.
Kupasto kameno uzvišenje Lompića, prema jugu je kratkim sedlom povezano za viši
otočni masiv. Na samom uzvišenju (75 m nad morem) je mali
plato ispod kojeg se prema zapadu pruža veliki odron kamena, dug oko 20 m.
Sasvim je moguće da potiče od podzida i platforme kojom se nekad širila korisna
površina na vrhu. Odavde prema sjeveru polazi bedem, koji slijedi greben u dužini
od 85 m, koji zatim, pod oštrim kutom, skreće
prema istoku i, prateći konfiguraciju terena, završava uz rub strme litice nad
uvalom Balunić. Ova litica čini pristup jugoistočnoj strani utvrde skoro
nemogućim. Na ovaj način suhozidni bedemi zatvaraju prostor od preko 0,5 hektara
površine s prosječnim padom od 25o, gdje je razlika između najviše i najniže točke
35 - 40
m. Zapadni bedem je građen
od nepravilnih blokova vapnenca u suhozidu i danas ima visinu od 1 do 1,5 m,
a širinu od 2 do 2,5
m.

Gradina na Lompiću
Uz bedeme i oko njih nađeno je više ulomaka
grube prethistorjske keramike (željeznodobne?) i, što je posebno značajno, tri
ulomka južnoitalske geometrijske keramike, koji najvjerojatnije pripadaju
vremenu 6./5. st. pr. Kr. Grčko-rimska
keramika sasvim je malobrojna. Bez sumnje, u pitanju je nalazište koje bi moglo
pružiti dragocjene podatke o prethistorijskom periodu ovog dijela otoka, ako bi
se ovdje izvršila iskopavanja, što je moguće na nekoliko mjesta. Naime, radi se
o utvrdi koja ima nesumnjiv strateški značaj. To dokazuje i činjenica da u
blizini Lompića nema plodnih površina kojima bi ova gradina pripadala, a što je
slučaj s većinom gradina na Hvaru. Ona očito štiti ulaz u zaljev. Ono što je
zanimljivo je i to, da se s nje ne vidi pristup zaljevu iz pravca Pelegrina
(zapadni rt otoka Hvara) budući da vidik zaklanja obližnje i više Gračišće. To
bi moglo značiti da opasnost nije mogla dolaziti iz tog pravca, područje koje
je očito kontroliralo željeznodobno naselje na mjestu današnjeg grada Hvara,
najveće naselje toga doba na otoku. S Lompića se vidi dolazak brodova iz pravca
Splitskih vrata, odnosno Šolte i zapadnog dijela Brača, te onih koji se pojave
kod rta Kabal dolazeći s istočnog dijela Hvarskog kanala. Ova gradina nadzire cijeli zaljev sve do samog
Starog Grada.
Gradinu na Lompiću sigurno je podigla zajednica
kojoj je bilo u interesu sačuvati plodni prostor Starogradskog polja i lokalno
stanovništvo koje je tu živjelo. Ona je imala vizualnu komunikaciju osobito s
gradinom na Glavici povrh Starog Grada.

Gradina Lompić na ulazu u Sarogradski zaljev na
zračnom snimku (Foto: Darja Grosman) i plan utvrđenja
Kliknite na sliku za veći prikaz