home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE
HORA, A NE AGER
FAROS - HVAR - STARI GRAD
GDJE JE FAROS?
OTOK PAROS
PRIRODOSLOVNE KARAKTERISTIKE OTOKA HVARA
ISTRAŽIVANJA
PRETHISTORIJA
GRADINE I GOMILE OKO STAROGRADSKOG POLJA
GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA
>Osnivanje Farosa
>Putovanje od Parosa do Farosa
>Položaj Farosa
>Faroska hora - Xορα Φαρου - Chora Pharou
Modularna mreža
Metrologija
Omfalos i procedura mjerenja zemlje
Terasiranje
Poljoprivredna proizvodnja
>Kako su Farani štitili svoj teritorij
>Društvena organizacija Farosa
>Farska kovnica novca
>Keramika
>Groblje Farosa
>Demetrije Hvaranin
RIMLJANI NASELJAVAJU FAROS I NJEGOVU HORU
KRAJ ANTIKE I POČETAK SREDNJEG VIJEKA
MUZEJI I ZBIRKE SPOMENIKA FAROSA
ARHITEKTONSKA BAŠTINA POLJA I OKOLICE
ETNOGRAFIJA STAROGRADSKOG POLJA
OKUSI STAROGRADSKOG POLJA
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA  >  Faroska hora - Xορα Φαρου - Chora Pharou  >  
Faroska hora (Xορα Φαρου / Chora Pharou)

U grčkim agrarnim kolonijama, a Faros je bila takva kolonija čiji je matični grad bio Paros na istoimenom otoku u Egejskom moru, podjela poljoprivrednog zemljišta među kolonistima bila je ključna operacija koju je trebalo obaviti tijekom osnivanja. Mreža dodijeljenih parcela bila je uvijek geometrijska (i sam pojam geometrije vezan je na mjerenje zemljišta: gr. ΓE = zemlja). U Starogradskom polju takva mreža grčke parcelacije najbolje je očuvana na cijelom Mediteranu i to zahvaljujući suhozidinama koje su stalno kroz 2400 godina građene i obnavljane!

Plodna ravnica proteže se istočno od početka uvale gdje je smješten Faros, u dužini od oko 6 km, završavajući u uskoj uvali Vrboske. Prosječno je široka 2 km. Na jugu graniči s visokim gorskim lancem, koji donosi potoke kišnice u polja, a na sjeveru su niski, blagi brežuljci koji gledaju na obližnji otok Brač.

Ortofoto Starogradskog polja
Ortofoto Starogradskog polja (kliknite na fotografiju za veći prikaz)

Nakon što su sagradili zidine Farosa, a možda već usporedno s gradnjom, grčki kolonisti su pristupili razgraničavanju i dodjeljivanju poljoprivrednih parcela. Vjerujemo da je baš to bilo razlog za sukob s domaćim stanovništvom: Iliri su Grke u tim krajevima poznavali prije svega kao trgovce, koji su tražili sigurne luke i sidrišta na jadranskim morskim putovima prema Spini i Adriji, i dogovore s Grcima mogli su tumačiti drukčije nego oni sami. Tek nakon bitke u kojoj su Farani, uz pomoć Sirakužana, potukli domaće Ilire i njihove saveznike s kopna, godine 384. prije Krista, imali su cijelu plodnu ravnicu na raspolaganju, i podjela je mogla biti izvedena.

Područje Starogradskog polja na zračnom snimku, uočljiva je pravilna parcelacija kako su je izmjerili kolonisti sa Parosa u 4 stoljeću prije Krista   Područje Starogradskog polja sa poznatim arheološkim nalazištima (crveno) i strukturama povezanim sa vodom (plavo)

Područje Starogradskog polja na zračnom snimku, uočljiva je pravilna parcelacija kako su je izmjerili kolonisti sa Parosa u 4 stoljeću prije Krista

Područje Starogradskog polja s poznatim arheološkim nalazištima (crveno) i strukturama povezanim sa vodom (plavo)

 

 

Kliknite na fotografije za veći prikaz.


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala