Terasiranje

Provjera
sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih
parcela
|
Provjera sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih parcela |
Na
padinama, a posebno na kršovitom terenu, obradom zemljište brzo erodira prema
nižim predjelima. Da bi to spriječili, težaci su od davnina zemlju zadržavali u
terase i gradili potporne zidove. Poljoprivredne terase tako predstavljaju
okosnicu kulturnog predjela Starogradskog polja, ocijenjenog toliko izuzetnim
da zavređuje stavljanje na listu svjetske kulturne baštine.
Pošto se
terase dižu i povećavaju postepeno, kroz stalnu obradu parcela, opravdano je
očekivati da ćemo na linijama najstarije, grčke parcelacije naći najviše i
najjače terase. Već letimičan pregled potvrđuje da su terasiranja najizrazitija
na osovinama, t.j. granicama modularnih jedinica parcelacije, a provjera
terasiranja unutar tih jedinica pokazala je jaku koincidenciju terasa s grčkim
mjerama.
Stadij se
naime dijeli na 6 pletra od 100 stopa, i kvadratni pletar predstavlja osnovnu
grčku površinsku mjernu jedinicu za zemljišta. Rimljani su, s druge strane, kao
osnovnu takvu mjeru imali kvadratni aktus od 120 stopa, pa bi u dužinu stadija
moglo stati grubo 5 aktusa - grubo, jer se radi o stopama neznatno različite
dužine.
Promatranjem
takvih podjela i terasa na tim međama, mi možemo očitati povijest upotrebe
zemljišta za svaku jedinicu grčke parcelacije od 1x5 stadija posebice.

Model
terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja

Provjera
terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke
grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)
Kliknite na malu sliku za veći prikaz.