home home
 
 
Kontakt | Mapa weba | Linkovi | HR / ENG
 
ZAŠTIĆENO PODRUČJE I LISTA SVJETSKE BAŠTINE
HORA, A NE AGER
FAROS - HVAR - STARI GRAD
GDJE JE FAROS?
OTOK PAROS
PRIRODOSLOVNE KARAKTERISTIKE OTOKA HVARA
ISTRAŽIVANJA
PRETHISTORIJA
GRADINE I GOMILE OKO STAROGRADSKOG POLJA
GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA
>Osnivanje Farosa
>Putovanje od Parosa do Farosa
>Položaj Farosa
>Faroska hora - Xορα Φαρου - Chora Pharou
Modularna mreža
Metrologija
Omfalos i procedura mjerenja zemlje
Terasiranje
Poljoprivredna proizvodnja
>Kako su Farani štitili svoj teritorij
>Društvena organizacija Farosa
>Farska kovnica novca
>Keramika
>Groblje Farosa
>Demetrije Hvaranin
RIMLJANI NASELJAVAJU FAROS I NJEGOVU HORU
KRAJ ANTIKE I POČETAK SREDNJEG VIJEKA
MUZEJI I ZBIRKE SPOMENIKA FAROSA
ARHITEKTONSKA BAŠTINA POLJA I OKOLICE
ETNOGRAFIJA STAROGRADSKOG POLJA
OKUSI STAROGRADSKOG POLJA
NASLOVNICA  >  Faros i faroska hora  >  GRČKA KOLONIZACIJA JADRANA I OTOKA HVARA  >  Faroska hora - Xορα Φαρου - Chora Pharou  >  Terasiranje  >  
Terasiranje

Provjera sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih parcela
Provjera sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih parcela

Provjera sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih parcela

Provjera sukladnosti terasiranja odnosno visine terasa sa međama između antičkih grčkih parcela

Na padinama, a posebno na kršovitom terenu, obradom zemljište brzo erodira prema nižim predjelima. Da bi to spriječili, težaci su od davnina zemlju zadržavali u terase i gradili potporne zidove. Poljoprivredne terase tako predstavljaju okosnicu kulturnog predjela Starogradskog polja, ocijenjenog toliko izuzetnim da zavređuje stavljanje na listu svjetske kulturne baštine.  

Pošto se terase dižu i povećavaju postepeno, kroz stalnu obradu parcela, opravdano je očekivati da ćemo na linijama najstarije, grčke parcelacije naći najviše i najjače terase. Već letimičan pregled potvrđuje da su terasiranja najizrazitija na osovinama, t.j. granicama modularnih jedinica parcelacije, a provjera terasiranja unutar tih jedinica pokazala je jaku koincidenciju terasa s grčkim mjerama.

Stadij se naime dijeli na 6 pletra od 100 stopa, i kvadratni pletar predstavlja osnovnu grčku površinsku mjernu jedinicu za zemljišta. Rimljani su, s druge strane, kao osnovnu takvu mjeru imali kvadratni aktus od 120 stopa, pa bi u dužinu stadija moglo stati grubo 5 aktusa - grubo, jer se radi o stopama neznatno različite dužine.

Promatranjem takvih podjela i terasa na tim međama, mi možemo očitati povijest upotrebe zemljišta za svaku jedinicu grčke parcelacije od 1x5 stadija posebice.

Model terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja      Model terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja      Model terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja      Model terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja
Model terasiranja u centralnom dijelu Starogradskog polja

Provjera terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)      Provjera terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)      Provjera terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)      Provjera terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)
Provjera terasiranja i njene sukladnosti sa podjelama unutar modularne jedinice antičke grčke parcelacije od 1 x 5 stadija (oko 180 x 900 m)

Kliknite na malu sliku za veći prikaz.


© 2009 - 2013 Sva prava pridržana        Autori web portala