Društvena organizacija Farosa
Zbog
nedostatka većeg broja javnih natpisa iz Farosa, teško je rekonstruirati
društvenu organizaciju grada. Jedini pisani dokument iz kojega je možemo
pokušati rekonstruirati jest, nažalost, fragmentaran natpis, takozvana psefizma
iz Farosa, koji se datira u kasno 3. stoljeće prije Krista. Iz njega doznajemo
da je demos (svi građani) Farosa odlučio poslati delegaciju od tri člana u
matični grad Paros da zatraži pomoć u obnovi grada. To znači da je, zasigurno,
postojala skupština gdje su se donosile odluke, dok nam druga tijela i funkcije
nisu poznati.
Budući
da su doseljenici dobili jednaku količinu zemlje i da poznati ostaci kuća u
Farosu pokazuju ujednačenost u gradnji, može biti da su stanovnici bili
ravnopravni u posjedu i odlučivanju, odnosno da je morala postojati demokratska organizacija. Na Parosu
je dominantna institucija bila patria, a u koju su upisivani članovi stariji od
18 godina. Misli se da su postojale tri patrie koje su svake godine birale
arhonta. Na Parosu i na Tasosu poznajemo i druge brojne strukture i funkcije u
javnoj, vjerskoj i vojnoj sferi života. Vjerojatno je i u Farosu moralo biti
nešto slično, ali je Faros bio deset
puta manji od tih gradova, i zato su u njemu neke javne funcije bile reducirane.
Postojeći
podaci ne omogućuju da jasnije sagledamo odnose između Grka i domorodaca izvan
teritorija Farske hore. Na istočnom
dijelu otoka, iza Tora, gdje je
postojalo nekoliko domorodačkih naselja nalazi grčke materijalne kulture
nisu otkriveni.
Psefizma, voljom farske skupštine izglasani
dokument iz kasnog 3. stoljeća prije Krista:
govori o delegaciji Farana koja je
u matičnom gradu Parosu tražila pomoć u obnovi grada.
Kliknite na sliku za veći prikaz.