Rimljani naseljavaju Faros i njegovu horu
Kraj
Farosa kao neovisnog grčkog grada nije poznat. Negdje krajem 1. stoljeća pr.
Kr., u Augustovo vrijeme, poznate su nam rimske graditeljske aktivnosti na
grčkim ostacima grada. Poznata je jedna bogata i
veća vila koja je imala podove ukrašene višebojnim mozaicima, koji se mogu
vidjeti u konobama u Sridnjoj ulici i u Muzeju Staroga Grada.

Prva arheološka karta Starogradskog polja, koju je objavio Niko Duboković - Nadalini 1969. godine. Slova označavaju rimska nalazišta u polju
Samo jedan pisani izvor spominje rimsku
Fariju (cum oppido Pharia, Plinije Stariji u djelu Naturalis
historia, u 1. st. poslije Krista), a jedan
kameni spomenik s lokaliteta Kupinovik spominje dekuriona, člana municipalnog vijeća Gaja Kornificija Kara. Ovo je
premalo da bi mogli nešto više reći da li je rimska Farija bila municipij ili
pak rimska kolonija. Činjenica je da su Rimljani intenzivno naselili Starogradsko polje i u njemu
podigli gospodarska imanja od kojih neka obuhvaćaju prostor veći od jednog
hektara (na primjer: Ježe kod Vrboske,
Carevac, Kupinovik. Površinski ostaci rimske arhitekture vide se
danas na veći broj nalazišta u polju: Slovči, Stipanica, Moče, Stagnjica, Ivončeve njive, Zahum, Munjače, Mirak, Mirje,
Podhum, Baba... Na nekolicini su zabilježeni nalazi kamenih tijesaka za vino, a
na drugima tijesaka za masline.
Prema
površinskim nalazima koje smo dobili prilikom obilaska ovih nalazišta vidljivo
je da su neke rimske vile nastale već u prvom stoljeću i da se na nekim život
održao sve do 6. stoljeća poslije Krista. Pretpostavlja se da je većina njih
nastala na ranijim grčkim gospodarskim imanjima koja su bila manjih dimenzija.
Tako je, na primjer, bio slučaj na Kupinoviku.