Kraj Farosa kao neovisnog grčkog grada nije poznat. Negdje krajem 1. stoljeća pr. Kr., u Augustovo vrijeme, poznate su nam rimske graditeljske aktivnosti na grčkim ostacima grada. Poznata je jedna bogata i veća vila koja je imala podove ukrašene višebojnim mozaicima, koji se mogu vidjeti u konobama u Sridnjoj ulici i u Muzeju Staroga Grada.

Prva arheološka karta Starogradskog polja, koju je objavio Niko Duboković - Nadalini 1969. godine. Slova označavaju rimska nalazišta u polju

Samo jedan pisani izvor spominje rimsku Fariju (cum oppido Pharia,  Plinije Stariji u djelu Naturalis historia, u 1. st. poslije Krista), a jedan kameni spomenik s lokaliteta Kupinovik spominje dekuriona, člana municipalnog vijeća Gaja Kornificija Kara. Ovo je premalo da bi mogli nešto više reći da li je rimska Farija bila municipij ili pak rimska kolonija. Činjenica je da su Rimljani intenzivno naselili Starogradsko polje i u njemu podigli gospodarska imanja od kojih neka obuhvaćaju prostor veći od jednog hektara (na primjer: Ježe kod Vrboske, Carevac, Kupinovik. Površinski ostaci rimske arhitekture vide se danas na veći broj nalazišta u polju: Slovči, Stipanica, Moče, Stagnjica,  Ivončeve njive, Zahum, Munjače, Mirak, Mirje, Podhum, Baba... Na nekolicini su zabilježeni nalazi kamenih tijesaka za vino, a na drugima tijesaka za masline.

Prema površinskim nalazima koje smo dobili prilikom obilaska ovih nalazišta vidljivo je da su neke rimske vile nastale već u prvom stoljeću i da se na nekim život održao sve do 6. stoljeća poslije Krista. Pretpostavlja se da je većina njih nastala na ranijim grčkim gospodarskim imanjima koja su bila manjih dimenzija. Tako je, na primjer, bio slučaj na Kupinoviku.